FAQ | Personenbetreuung

Mogu li osobe koje nisu austrijski državljani također biti samostalni skrbnici?

Građani zemalja članica Europske Unije te Europskog gospodarskog područja i Švicarske uživaju mogućnost slobodnog boravka i smiju se baviti poslovnim aktivnostima u Austriji. Građani takozvanih trećih država moraju imati dozvolu boravka. Ako strani poduzetnici žele nuditi svoje usluge u Austriji, moraju prijaviti djelatnost u upravi za poduzeća i obrte , kao i austrijski državljani. Ako su u nekoj od država EU-a, EGP-a ili u Švicarskoj ovlašteni za poslovanje koje podrazumijeva i pružanje usluga skrbi za osobe, takvi poduzetnici mogu prenijeti svoje poslovanje u Austriju pod određenim uvjetima i na ograničen rok.

Profesionalne domaće tvrtke za posredovanje vode računa o tome da biste vi ili vaši bližnji dobili skrb od zakonitih samostalnih skrbnika.

Što se dogodi kada se kod korisnika skrbi jave simptomi bolesti ili nastane hitan slučaj?

U hitnom slučaju, kao što je i slučaj vidnog pogoršanja općeg zdravstvenog stanja korisnika, samostalni skrbnik mora postupiti prema obvezujućim smjernicama ustanovljenima u ugovoru o pružanju usluga skrbi i poduzeti odgovarajuće mjere, primjerice: obavijestiti ambulantu hitne pomoći liječnika hitne pomoći, prvu pomoć i članove obitelji.

Kakav je postupak u slučaju da je samostalni skrbnik privremeno nedostupan ili spriječen?

Samostalni skrbnici obvezni su izvršiti ugovorene zadaće. Ako su u tome spriječeni ili žele uzeti godišnji odmor, obvezni su si osigurati zamjenu. Između samostalnog skrbnika i osobe koja ga zamjenjuje ne sklapa se zasebni ugovor. Samostalni skrbnik može odabrati zamjenu po svojoj volji, ali preporučljivo je da zamjenu odabere u dogovoru s korisnikom ili obitelji korisnika. Preporučljivo je odnose između izvornog skrbnika i njegove zamjene urediti ugovorom.

Pažnja:

Skrbnik koji preuzima brigu o korisniku kao zamjena smije njegovati korisnika samo ako su mu ti poslovi ustupljeni zakonito i ako je to učinilo stručno medicinsko osoblje uz odgovarajuću obuku.

Kako se organizira smjena dvaju ili više redovnih samostalnih skrbnika?

Ako više samostalnih skrbnika pruža usluge jednom korisniku skrbi, zaključuje se zaseban ugovor sa svakim pružateljem usluge skrbi ponaosob.

Preporučuje se određivanje uputa za smjenu skrbnika koje bi posebno trebale riješiti priopćavanje obavijesti o stanju korisnika i primopredaju dnevnika kućanstva.

Prema kojim se pravilima ponašanja samostalni skrbnik treba ravnati?

Prije svega su obvezni postupati u skladu sa zahtjevima Pravilnika o trgovini i industriji (GewO), pridržavati se zahtjeva etičkog poslovanja za organizaciju skrbi i ugovorom definiranih smjernica te dodatno moraju učiniti sve kako bi izbjegli ugrožavanje zdravlja i sigurnosti korisnika. Dodatno moraju surađivati s drugim osobama koje su uključene u brigu za korisnika i, u konačnici, moraju održavati apsolutnu povjerljivost osobnih podataka o korisniku u svakom pogledu.

Kakvo se ponašanje samostalnog skrbnika može nazvati neprofesionalnim?

Neprofesionalnim bi se smatralo, primjerice, kada bi slobodni skrbnik
svoje obveze obavljao nepošteno
izvršavao usluge za koje nije ovlašten ili nema dozvolu
neovlašteno primao novac ili neovlašteno plaćao
neovlašteno zadržavao povjerene mu predmete ili vrijednosti

Kako se okončava ugovor o pružanju usluga skrbi?

Ako je ugovor o pružanju skrbi zaključen na određeno vrijeme, tada završava na ugovoreni datum. Ugovorom o pružanju usluga skrbi trebala bi biti predviđena klauzula o raskidu ugovora u eventualnom slučaju smrti korisnika te mogućnost redovitog otkaza ugovora uz otkazni rok. Opća pravna načela predviđaju izvanredni otkaz ugovora u određenim okolnostima, kao što je gubitak povjerenja između ugovornih strana koji bi bilo kojoj strani onemogućio nastavak pružanja ili korištenja usluga skrbi.

Brojevi, podaci i činjenice

U Austriji je 1990. zabilježeno 14,9 % osoba od 65 godina starosti ili više, a do 2014. taj je udio narastao na 18,4 %. Statistički se procijenilo da će do 2030. godine više od 23 % stanovništva biti starije od 65 godina. (Izvor: Statistik Austria)

Očekivani životni vijek muškarca iznosio je prosječno 72,2 godine u 1990. godini, a do 2014. godine povećao se na 78,9 godina. Očekuje se da će se prosječan očekivani životni vijek muškarca u Austriji još povećati i premašiti razinu od 82 godine. (Izvor: Statistik Austria)

Prije 1990. godine prosječan očekivani životni vijek žena u Austriji iznosio je 78,9 godina. Do 2014. godine on se povećao na 83,7 godina. Ured za statistiku očekuje da će doživjeti daljnje povećanje do vijeka od 86,7 godina. (Izvor: Statistik Austria)

Godine 1990. 814.000 austrijskih državljana pripadalo je kućanstvima u kojima živi samo jedna osoba, a ta se brojka do 2014. povećala na 1,395.000. Prema statističkim procjenama ta će brojka do 2030. godine narasti na 1,617.000. (Izvor: Statistik Austria)

U Austriji trenutačno živi između 115.000 i 130.000 osoba koje boluju od demencije. Stručnjaci procjenjuju da će se taj iznos udvostručiti samom činjenicom stalnog porasta prosječne starosti stanovništva.

Očekuje se da će 2050. godine na svaku osobu koja boluje od demencije dolaziti 17 radno sposobnih austrijskih državljana. Taj je omjer 2000. godine još uvijek iznosio 1:60, da bi do 2010. porastao na 1:50, a 2020. godine iznosit će 1:40. (Izvor: Austrijsko izvješće o demenciji 2014)

U Austriji se od 2007. do 2015. gotovo 170.000 ljudi registriralo za djelatnost samostalnog skrbnika.

Gotovo 57.000 samostalnih skrbnika radilo je u Austriji tijekom 2015. godine, a gotovo 77.000 ima važeću dozvolu za rad.

Premoćna većina samostalnih skrbnika dolazi iz zemalja Europske Unije – prvenstveno Slovačke i Rumunjske, a zatim i iz Mađarske.

Savjet